U svijetu u kojem je san često skraćen ili uzurpiran, novo istraživanje pruža uvide koji bi mogli poboljšati način na koji razumijemo i tretiramo poremećaje spavanja. Ovo istraživanje se fokusira na mikroglije, specijalizirane imune ćelije u našem mozgu i njihovu ulogu u regulaciji sna.

Mikroglija je vrsta neuroglije (glijalne ćelije) koja se nalazi u cijelom mozgu i kičmenoj moždini. Mikroglije su esencijalne za održavanje zdravlja našeg mozga, djelujući kao njegovi čuvari. One neprestano prate stanje mozga i reaguju na svaku promjenu. Međutim, do nedavno, njihova uloga u regulaciji sna bila je velika nepoznanica.

Nedavne studije na miševima otkrile su kako mikroglije mogu utjecati na spavanje kroz specifične mehanizme. Ovaj proces uključuje aktivaciju određenih receptora, poznatih kao Gi-spojeni GPCR, koji zatim utječu na signalizaciju kalcijuma unutar ćelija i na nivo norepinefrina, neurotransmitera koji je ključan za budnost.

Otkriće da aktivacija ovih receptora u mikroglijama može pospiješiti spavanje, dok njihovo blokiranje može pogoršati spavanje, otvara nove puteve za razumijevanje sna. Još fascinantnije, pokazalo se da se nivo kalcijuma unutar mikroglija prirodno povećava kako prelazimo iz budnog stanja u san, sugerišući da mikroglije igraju prirodnu ulogu u olakšavanju procesa započinjanja sna.

Istraživanje također ukazuje na to da mikroglije mogu smanjiti nivo norepinefrina, pomažući nam da lakše zaspimo. Ova interakcija između mikroglija i norepinefrina je ključna za regulaciju sna i budnosti.

Značaj ovih otkrića leži u potencijalnom razvoju novih tretmana za poremećaje spavanja. Ciljanjem mikroglija, moguće je razviti inovativne tretmane koji bi pomogli ljudima da bolje i kvalitetnije spavaju.

Ovo istraživanje ne samo da pruža novi pogled na misterije spavanja, već nudi i novu nadu za one koji se bore sa problemima sa spavanjem. Razumijevanje uloge mikroglija u spavanju je veliki korak naprijed u našem nastojanju da poboljšamo kvalitet sna, ključnog za naše generalno zdravlje i dobrobit.

Izvor: Nature Neuroscience

Članak: https://www.nature.com/articles/s41593-023-01548-5

Slika: Frederic Leighton – “Flaming June” (1895)