Evolucijski, ljudi su razvili sposobnost za obavljanje fizičkih aktivnosti kao sredstvo preživljavanja, uključujući lov, sakupljanje hrane i bijeg od predatora. Ove aktivnosti nisu samo osigurale fizičku kondiciju potrebnu za preživljavanje, već su također igrale ključnu ulogu u razvoju socijalne harmonije i saradnje unutar grupa. U modernom društvu, iako se priroda fizičkih izazova promijenila, važnost fizičke aktivnosti ostaje visoko pozicionirana, ne samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje.

Istraživanja poređenja sa antidepresivima

Nedavna istraživanja pokazuju da fizička aktivnost može biti jednako efikasna kao antidepresivi za osobe sa blagom do umjerenom depresijom. Dvije studije ističu da vježbanje može služiti kao primarni tretman ili kao dopuna tradicionalnoj terapiji, poboljšavajući ne samo simptome depresije, već i ukupan kvalitet života (Kvam et al., 2016); (Knapen et al., 2015).

Nauka iza ovog efekta

Mehanizmi kroz koje vježbanje djeluje kao antidepresiv su višestruki. Jedan od njih je povećana neurogeneza ili rast novih neurona u mozgu odrasle osobe. Jedno istraživanje pokazuje da trčanje povećava rast novih neurona u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za procesuiranje naših sjećanja. Ovo istraživanje sugeriše da fizička aktivnost može poboljšati stanje simptoma depresije pojačavajući neurogenezu u mozgu, što je ključno za regulaciju raspoloženja (Bjørnebekk et al., 2005).

Koja vrsta aktivnosti?

Istraživanja sugeriraju da različiti oblici vježbanja uključujući aerobik, trening razvoja snage, fleksibilnosti i ravnoteže, mogu biti korisni. Važno je odabrati aktivnosti koje u kojima osobe uživaju i koje mogu dugoročno održati. Programi vježbanja trebaju biti prilagođeni individualnim potrebama, sposobnostima i interesima, kako bi se maksimizirala korist i održala dosljednost.

Koliko često?

Preporučuje se redovna fizička aktivnost – najmanje 150 minuta umjerene aerobik aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aktivnosti svake sedmice, uz dodatak vježbi za jačanje mišića dva ili više dana sedmično. Međutim, i manji intenziteti i trajanja vježbanja mogu donijeti značajne koristi za mentalno zdravlje, te je važno naglasiti da je svaka aktivnost bolja od nijedne.

Sve veći broj istraživanja podržava fizičku aktivnost kao efikasan i dostupan tretman za depresiju. Kroz niz bioloških i psihosocijalnih mehanizama, vježbanje može poboljšati mentalno zdravlje, ponuditi alternativu ili dopunu tradicionalnim metodama liječenja i promovirati generalnu dobrobit.

Izvori:

https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0165032715314221?via%3Dihub

https://www.tandfonline.com/doi/full/10.3109/09638288.2014.972579

https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0969996115001308?via%3Dihub

Slika: https://medicinadeportivacancun.com/exercise-and-mental-health/?lang=en