Humor je moćan alat koji često koristimo kao način suočavanja s izazovima i stresom u životu. Dok se suočavamo s teškim situacijama ili emocionalnim iskušenjima, humor može djelovati kao odbrambeni mehanizam, pružajući nam olakšanje i perspektivu na situaciju. Ali zašto je humor tako efikasan u olakšavanju stresa i kako ga možemo koristiti na konstruktivan način?

Humor je resurs uma koji olakšava patnju. Još prije više od stotinu godina, začetnik psihoanalitičke škole Sigmund Freud (kojeg imate pravo voljeti a i ne voljeti) humor je definirao kao zreo odbrambeni mehanizam. Suštinska funkcija svakog odbrambenog mehanizma je da nas zaštititi od anksioznosti i da sačuva naš ego.

Za razliku od drugih odbrambenih mehanizama u kojima bijeg od stvarnosti nastaje po cijenu integriteta mentalnog zdravlja, humor ne gubi kontakt čak ni s najbolnijim iskustvima života. Dopustiti sebi trenutke spontane, iskrene ironije, smatra se naprednim stanjem psihičkog funkcioniranja, jednom od najviših psiholoških funkcija (Freud, 1905).

U svom izučavanju humora, Freud naglašava sposobnost onih koji ga koriste da se odvoje od patnje i psihičke boli koju izaziva stvarnost, bilo unutarnja ili vanjska te da humor stave u funkciju odbrane od bijega ili uklanjanja opasnosti. Kad se suočava s opasnošću, bilo unutarnjom ili vanjskom, ego razvija odbrambenu organizaciju (Freud, 1925). Humor se percipira kao globalan, prikladan i zdrav način koji zrela odrasla osoba koristi da bi se prilagodila stvarnosti.

To su potrebne i kreativne prilagodbe koje se koriste kako bi se izbjeglo direktno suočavanje sa intenzivnim i prijetećim osjećajima, često anksioznosti, ponekad neizdrživom boli, ali i  drugim dezorganizirajućim emocionalnim iskustvima, ili kako bi se očuvalo samopoštovanje (McWilliams, 1994).

Svako od nas reagira kako bi eliminirao tugu ili je olakšao, a svaki napor usmjeren prema tom cilju dio je onoga što nazivamo obranom. Humor je mehanizam obrane koji omogućuje udaljavanje od patnje preuzimajući odvojeni, nadmoćni stav prema bolnim događajima.

A šta nam radi smijanje?

Istraživanja su pokazala da smijeh može ublažiti efekte stresa, kroz rezultate smanjenjih hormona stresa pronađenih u krvi. Smijeh smanjuje serumsku razinu kortizola, epinefrina, hormona rasta i 3,4-dihidrofenilacetatne kiseline (glavnog katabolita dopamina), što ukazuje na obrnuti odgovor na stres. Depresija je bolest u kojoj su neurotransmiteri u mozgu, poput norepinefrina, dopamina i serotonina, smanjeni, i postoji nešto pogrešno u kontrolnom krugu raspoloženja mozga. Smijeh može promijeniti aktivnost dopamina i serotonina. Nadalje, endorfini izlučeni smijehom mogu pomoći kada su ljudi anksiozni ili u depresivnom raspoloženju.

Humor i smijeh nam omogućavaju da promijenimo perspektivu na situaciju i sagledamo je na drugačiji način. Oni nam omogućavaju da pronađemo svjetliju stranu čak i u najtežim trenucima, pomažući nam da pronađemo smisao ili lekciju u onome što se događa.

U promišljanju o ovom konstruktima, važno je podsjetiti da je dobar humor onaj koji je pozitivan i ne škodi drugima. Humor koji se temelji na ruganju ili vrijeđanju nije konstruktivan i može nanijeti štetu odnosima.

IZVORI:

Yim, J. (2016). Therapeutic benefits of laughter in mental health: a theoretical review. The Tohoku journal of experimental medicine, 239(3), 243-249.

Cristini, C., Camporese, V., & Forabosco, G. (2017). Humour in a psychoanalytical perspective. International Studies in Humour, 6(1), 4-5.