Zašto je ADHD popularna dijagnoza danas?

ADHD (Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću) posljednjih godina privlači sve više pažnje u javnom diskursu i medicinskoj praksi. Statistički podaci potvrđuju ovaj trend – prevalencija dijagnosticiranog ADHD-a među djecom i adolescentima u SAD-u značajno je porasla sa 6,1% u periodu 1997-1998. na 10,2% u periodu 2015-2016. prema velikim nacionalnim istraživanjima. Prema procjenama iz 2022. godine, oko 7 miliona (11,4%) djece u SAD-u uzrasta 3-17 godina dobilo je dijagnozu ADHD-a.

Kod odraslih osoba, dijagnoze ADHD-a pokazale su značajan silazni trend od 2016. do 2020. godine, ali su zatim porasle za 15% od 2020. do 2023. godine. Istraživači sugerišu da je ovaj nedavni porast možda povezan s rastućom sviješću, destigmatizacijom i uticajem pandemije COVID-19, koja je mogla pojačati prepoznavanje simptoma i povećati angažman u zdravstvenoj zaštiti.

Postoji nekoliko ključnih faktora koji objašnjavaju zašto ova dijagnoza postaje sve zastupljenija u našem društvu.

Povećana svijest i prepoznavanje

Danas je informisanost o simptomima ADHD-a značajno veća među roditeljima, nastavnicima, zdravstvenim radnicima i širom javnošću. Ovo bolje razumijevanje simptoma dovodi do češćeg prepoznavanja potencijalnih slučajeva i upućivanja na dijagnostičku procjenu. Posebno je važno istaknuti da se danas prepoznaju i dijagnosticiraju grupe koje su ranije često bile previđene, kao što su djevojčice, žene i odrasle osobe.

Opšti porast brige za mentalno zdravlje također igra važnu ulogu. Kako ljudi sve više prepoznaju značaj mentalnog zdravlja, češće traže procjenu za simptome koji ih ometaju u svakodnevnom funkcionisanju, što posljedično vodi većem broju ADHD dijagnoza.

Promjene u dijagnostičkim kriterijumima

Definicija ADHD-a značajno se proširila tokom vremena. U početku su dijagnosticirani samo izrazito hiperaktivni pojedinci, dok današnji dijagnostički kriteriji uključuju različite manifestacije poremećaja, uključujući i one u kojima dominira problem sa pažnjom bez izražene hiperaktivnosti. Ova proširena definicija obuhvata mnogo širi spektar prezentacija ADHD-a, posebno među populacijama poput djevojčica i žena koje često ne pokazuju tipičnu hiperaktivnost.

Smanjenje stigme

ADHD je danas mnogo manje stigmatiziran nego ranije. Ljudi su spremniji potražiti pomoć, ljekari su otvoreniji za postavljanje dijagnoze, a dijagnosticirane osobe se osjećaju manje osuđivano. Ova promjena u društvenoj percepciji čini dijagnozu prihvatljivijom i pristupačnijom. Mnoge javne ličnosti i influenseri koji otvoreno govore o svojim iskustvima s ADHD-om dodatno doprinose normalizaciji ovog stanja.

Društveni i kulturološki faktori

Savremeno društvo postavlja visoke zahtjeve za pažnju, organizaciju i samoregulaciju. Kako ove kognitivne vještine postaju sve važnije za uspjeh u školi, na radnom mjestu i u društvenim odnosima, osobe koje imaju poteškoće u ovim oblastima češće doživljavaju probleme i traže objašnjenja za svoje izazove.

Istovremeno, društvena očekivanja vezana za zdravlje i produktivnost rastu, što navodi sve više ljudi da traže objašnjenja i rješenja za izazove povezane s pažnjom i koncentracijom.

Uticaj medija i samodijagnoza

Društvene mreže i široko dostupne informacije na internetu dovele su do porasta samodijagnoze i zahtjeva za procjenom ADHD-a. Mnogi ljudi dolaze kod kliničara već ubijeđeni da imaju ADHD, tražeći potvrdu svoje samodijagnoze i odgovarajući tretman. Ovaj fenomen posebno je izražen na platformama poput TikToka i Instagrama, gdje kreatori sadržaja često dijele svoja iskustva s ADHD-om, što može podstaknuti gledaoce da prepoznaju slične obrasce ponašanja kod sebe.

Uticaj farmaceutske industrije

ADHD lijekovi predstavljaju profitabilno tržište, i postoje zabrinutosti da kampanje finansirane od strane farmaceutske industrije mogu doprinijeti širim dijagnostičkim praksama i povećanoj upotrebi lijekova. Kroz marketinške strategije usmjerene prema zdravstvenim radnicima i pacijentima, farmaceutske kompanije mogu uticati na percepciju ADHD-a i dostupnih tretmana.

Porast ADHD dijagnoza rezultat je kompleksne interakcije između povećane svijesti, promjena u dijagnostičkim kriterijumima, smanjene stigme, društvenih faktora, dostupnije zdravstvene zaštite, medijskog uticaja i komercijalnih interesa. Dok ovaj trend omogućava mnogima da dobiju potrebnu pomoć, važno je zadržati balansiran pristup koji prepoznaje stvarne potrebe pojedinaca bez pretjerane medikalizacije uobičajenih varijacija u ljudskom ponašanju i kognitivnim stilovima.

Reference: